Kvarni zubi imaju karakter.
Spavanje
Poljska: Danju gradili put, noću ga rasturali
Radnici koji su gradili glavni autoput u Poljskoj, A-1 koji treba da poveže luku Gdanjsk na severu sa Katovicama na jugu, noću i preko vikenda radnici krali ugrađeni kamen, a umesto njega ugrađivali pesak ili otpad.

Detektivi poljskog Centralnog istražnog biroa snimili su u četvrtak „zle vile“ kako vade i odnose već upotrebljen građevinski materijal, a danas su uhapsili šefa i osmoricu radnika jednog od preduzeća koje put gradi kao kooperant.
Policija procenjuje da je ta organizovana grupa sa deonice kraj Bitoma na jugu Poljske pokrala građevinskog materijala u vrednosti od nekoliko miliona evra.
Sistem je bio precizno razrađen: danju se vredno gradilo, dok bi noću na deonicu u izgradnji stizali bageri i kamioni, radnici bi vadili dolomit, a rupe punili peskom ili zemljom iz obližnjih ugljenokopa.
Kamioni koji su materijal iz autoputa odvozili noću, vraćali su se sa istim tim dolomitom danju na novu deonicu, a preduzeće je ispostavljalo račune kao da je taj materijal potpuno nov i kupljen legalno.
„Podozrevamo da je to tako išlo čitave dve godine, ali moramo to još da potvrdimo“, kazao je danas novinarima portparol Glavne komande poljske policije Marijuš Sokolovski.
Četvorica od devetorice uhapšenih su u pritvoru, a svima preti do 10 godina zatvora.
Šteta koje su naneli može da budu i znatno veća zato što policija osnovano sumnja da se tako kralo i na drugim deonicama.
U okviru istrage građevinski stručnjaci su dobili zadatak da provere kvalitet ugrađenog materijala, kako bi vlasti bile sigurne da je taj autoput koji vlada žuri da završi zbog Evropskog prvenstva u fudbalu 2012. godine, bezbedan za saobraćaj.
preko Poljska: Danju gradili put, noću ga rasturali | Mondo.
Brzina
Luskuz
Neprijatelj
Usluga
Promena
Sakupljači
Srbi, Bosanci i Hrvati govore isti jezik
Snježana Kordić, lingvista iz Osijeka, u svojoj knjizi „Jezik i nacionalizam“ piše o tome da se u BiH, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori govori istim jezikom.
Kordić je u intervjuu za „Slobodnu Bosnu“ izjavila da se ovi narodi međusobno razumiju i da govore jednim jezikom.
Ona napominje kako je u lingvistici definisano da se radi o istom jeziku ako je najmanje 81 odsto osnovnog rečničkog blaga zajedničko. „A Hrvati, Srbi, Bošnjaci i Crnogorci, kad govore standardnim jezikom, imaju 100 odsto zajedničko osnovno rečničko blago“, kazala je Kordić.
Pre nekoliko godina Kordić je bila optužena da „potkopava temelje hrvatske države“ zbog svojih radova i stavova o jeziku.
Ona kaže da je do toga došlo jer „domaći jezikoslovci uveravaju ljude da država i nacija ne može postojati ako nema zaseban jezik sa zasebnim imenom.
„To je, naravno, besmislica jer inače ne bi postojala čak ni američka država i nacija, ne bi postojala švajcarska nacija i država, ni kanadska, argentinska…“, smatra Kordić.
Lingvistički dokazi o postojanju zajedničkog jezika ne ugrožavaju postojanje zasebne države
„Čovek stvarno mora biti potpuno neuk, da ne kažem slep, pa da misli da lingvistički dokazi o postojanju zajedničkog standardnog jezika ugrožavaju postojanje Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore kao četiri zasebne države, ili da ugrožavaju postojanje četiri nacije“, smatra Kordić.
Kordić u svojoj knjizi navodi kako se radi o standardnom jeziku koji je policentričan, odnosno da nekoliko nacija govori istim jezikom pa on ima nekoliko centara. „Sve četiri varijante su ravnopravne, nije jedna od njih nekakav `pravi` jezik, a druga `varijacija` tog jezika.
Policentrični su svi svetski jezici, a i brojni drugi. Razlike između njihovih varijanti su često veće nego u našem slučaju“, smatra.
Jezička netolerancija je politički prihvatljiva maska za netoleranciju prema drugoj naciji
Lingvistkinja naglašava da pojedinci koji razdraženo reaguju na neke reči koje prepoznaju kao znak druge nacije izražavaju jezičku netoleranciju.
Ona se slaže s tim da je jezička netolerancija često politički prihvatljiva maska za netoleranciju prema drugoj naciji. „Ta maska se koristi jer je u današnjim društvima politički prihvatljivije govoriti o jezičkoj čistoći nego govoriti direktno o neprijateljstvu prema drugoj naciji“, kazala je.
„Tipično je da mislimo da nacionalizam postoji uvek samo kod drugih, a naš nacionalizam prikazujemo kao ‘patriotizam’, koristan i neophodan“, kazala je Kordić.
Kordić smatra da su hrvatski lektori postali cenzori. „Ono što rade domaći lektori, to nije posao lektora, nego cenzora. Ni u kom slučaju lektori u inostranstvu ne vrše odstrel eči navedenih na nekakvim listama nepodobnosti, a upravo to čine domaći lektori“, smatra Kordić u izjavi za „Slobodnu Bosnu“.



